Energija je neophodna za proizvodnju mlijeka i za dobar imunološki sustav

Posljednjih godina provedena je genetska selekcija mliječnih goveda, što je rezultiralo većim prinosima mlijeka nego ikad prije. Nažalost, to također ima lošu stranu. Prijelaz iz suhostaja u laktaciju zahtijeva mnogo energije za mliječne krave visoke proizvodnje (Santos i sur., 2012). Potrošnja energije u prvim tjednima nakon teljenja premašuje unos energije kroz hranu. Prekomjerni nedostatak energije može dovesti do zdravstvenih izazova i smanjene imunološke funkcije. To može dovesti do nižeg prinosa mlijeka i plodnosti. AHV-ovi proizvodi podržavaju kravu da prebrodi ovo zahtjevno razdoblje. 

Unos energije u odnosu na potrošnju energije

Neposredno prije teljenja, mliječne krave gube energiju. To je normalno jer ne uzimaju dovoljno hrane potrebne za osiguranje energije potrebne za početnu sintezu mlijeka. To se naziva negativna energetska ravnoteža, ili negativni energetski balans (NEB) i prisutna je kod svake krave na početku laktacije. Mliječna krava može bez problema prevladati razdoblje umjerenog nedostatka energije. Kada se potreba za energijom drastično poveća ili kada se unos energije smanji zbog pogrešaka u upravljanju hranidbom, to može rezultirati ozbiljnim energetskim nedostacima i poremećenim metabolizmom.

Teljenje

Proces teljenja je vrlo zahtjevan za kravu. Osim samog akta teljenja, premještanje u prostor za teljenje je stresno za kravu, također visoka proizvodnja mlijeka i promjena iz suhostaja u laktaciju. Stresno okruženje može dovesti do povećanih potreba za energijom i smanjenog unosa energije. Na kraju graviditeta, tele najviše raste, praćen visokim povećanjem energetskih potreba. Zbog rasta teleta maternica zauzima više prostora, uzrokujući da krava konzumira manje suhe tvari neposredno prije teljenja. Osim toga, oko teljenja krava ima smanjen apetit, a prehrana može samo djelomično zadovoljiti njezine energetske potrebe (Walsh Et al., 2011).

Laktacija

S početkom proizvodnje mlijeka povećava se potražnja za glukozom kako bi se zadovoljio dnevni prinos mlijeka. Za kravu koja proizvodi 40 kg mlijeka dnevno, opskrba vimena glukozom treba biti 3 kg dnevno (Zhao i sur., 2007). Povećana proizvodnja mlijeka dovodi do povećane potražnje za hranjivim tvarima (Weber i sur., 2013). Potrošnja energije za tjelesne procese i laktaciju u prvim tjednima nakon teljenja premašuje unos energije kroz hranu.

Krava može premostiti ove izazova uz AHV Booster Tablet u razdoblju od ±14 prije do 7 dana nakon teljenja u kombinaciji s AHV Extra Tabletom. AHV Booster Tablet povećava unos energije kroz lako probavljive izvore energije i potiče optimalnu potrošnju. Osim toga, AHV Booster Tablet podržava zdravlje jetre. AHV Extra Tablet pak poboljšava zdravlje vimena i osigurava dobar početak nove laktacije.

Unosa energije kao faktor ograničavanja u proizvodnji mlijeka

Unos energije glavni je ograničavajući čimbenik u proizvodnji mlijeka kod mliječnih krava visoke proizvodnje i određen je unosom neto energije u hranidbi, odnosno u suhoj tvari (DMI). Smanjeni unos suhe tvari oko teljenja samo je privremen (Bossaert et al., 2008). Apetit krave povećat će se nekoliko tjedana nakon teljenja, djelomično zbog smanjenja koncentracije inzulina. Međutim, povećanje unosa suhe tvari nije dovoljno za praćenje povećanja potreba za energijom. Vrhunac laktacije javlja se između 4^. i 8^. tjedna nakon teljenja, dok se unos suhe tvari povećava tek između 8 i 22 tjedna nakon teljenja (Bossaert et al., 2008). Bitno je ponuditi kravama prave proaktivne i reaktivne zdravstvene programe kako biste na najbolji mogući način prebrodili ovu povećanu potražnju u tom specifičnom razdoblju. AHV Booster asortiman omogućuje da životinji pružite energiju koja će zadovoljiti te potrebe. AHV Booster Tablet stimulira kravu da učinkovitije koristi energiju iz obroka. AHV Booster Drench prah najbolje je rješenje kada postoji potreba za velikom količinom brzo resorbirajuče energije.

NER (negativna energetska ravnoteža) i njen učinak na imunološki sustav

Krave sa značajnijom negativnom energetskom ravnotežom (engl NEB negativ energetic balance) imaju smanjenje specifičnih imunoloških funkcija (Hammon i sur., 2006; Le Blanc, 2008.). Smanjenje koncentracije DMI-a i kalcija oko teljenja u kombinaciji s NER-om i gubitak minerala ili vitamina na početku laktacije rezultira smanjenom imunološkom funkcijom. To može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih izazova (Santos i sur., 2012).

Što je najvažnije, ako možete intervenirati na vrijeme, pomoći ćete kravi da postigne optimalne performanse. Kada krava ima dobru razinu energije, to će pozitivno pridonijeti proizvodnji mlijeka, plodnosti, imunitetu i uspješnom teljenju. Ako krava ostane zdrava, nastavit će u svom zdravom tijelu proizvoditi dovoljno mlijeka, što će vama, uspješnom farmeru, dati spokoj.

Resursi:

Santos, J. E. P., Bisinotto, R. S., Ribeiro, E. S., Lima, F. S., & Thatcher, W. W. (2012). Impacts of metabolism and nutrition during the transition period on fertility of dairy cows. In 2012 High Plains Dairy Conference, Amarillo, Texas (pp. 97-112).

Walsh, S. W., Williams, E. J., & Evans, A. C. O. (2011). A review of the causes of poor fertility in high milk producing dairy cows. Animal reproduction science, 123(3-4), 127-138.

Zhao, F. Q., & Keating, A. (2007). Expression and regulation of glucose transporters in the bovine mammary gland. Journal of Dairy science, 90, E76-E86.

Weber, C., Hametner, C., Tuchscherer, A., Losand, B., Kanitz, E., Otten, W., … & Hammon, H. M. (2013). Hepatic gene expression involved in glucose and lipid metabolism in transition cows: Effects of fat mobilization during early lactation in relation to milk performance and metabolic changes. Journal of dairy science, 96(9), 5670-5681.

Bossaert, P., Leroy, J., Cools, S., & Opsomer, G. (2008). De metabole adaptatiemechanismen bij hoogproductieve melkkoeien. Vlaams Diergeneeskundig Tijdschrift, 77(1), 207-215.

Hammon, D., Evjen, I. M., Dhiman, T. R., Goff, J. P., & Walters, J. L. (2006). Neutrophil function and energy status in Holstein cows with uterine health disorders. Veterinary immunology and immunopathology, 113(1-2), 21-29.

LeBlanc, S. J. (2008). Postpartum uterine disease and dairy herd reproductive performance: a review. The Veterinary Journal, 176(1), 102-114.