Metabolički izazovi u prijelaznom razdoblju: mliječna groznica

Razdoblje od zasušenja do 30. dana nakon teljenja je ono što nazivamo prijelaznim razdobljem. Tijekom tog razdoblja krava se suočava s velikim promjenama i izazovima. Prijelazno razdoblje od ključne je važnosti za zdravlje, proizvodnju i profitabilnost mliječnih krava. Zbog pokretanja proizvodnje kolostruma i mlijeka dolazi do naglog porasta potražnje za hranjivim tvarima, koja može biti čak tri puta veća nego prije teljenja, upravo u vrijeme kada je unos suhe tvari smanjen, čineći opskrbu hranjivim tvarima manjkavom (Dekkers &; Sorensen, 1999; Mezzetti et al., 2021). Ukoliko krava nije dovoljno kvalitativno i kvantitativno podržana u tom razdoblju, i najmanji problem može je dovesti do ruba metaboličkog izazova.

Prijelazno razdoblje uključuje složenu interakciju metaboličkih i hormonalnih prilagodbi i imunološke aktivacije. Te promjene zahtijevaju odgovarajuću opskrbu hranjivim tvarima kako bi se zadovoljile potrebe krava za završnu fazu rasta teleta i početak uspješne laktacije. Nedovoljna podrška u tom razdoblju može dovesti do zdravstvenih i razvojnih izazova i za krave i za tele.

Mnogo je izazova koji potencijalno mogu proizaći iz metaboličkih, hormonskih i energetskih prilagodbi koje krava prolazi u prijelaznom razdoblju. Postoji i neizravan rizik od drugih zdravstvenih izazova, kao što su teško teljenje, tiho gonjenje, ili izazovi u vezi s lokomotornim sustavom i reprodukcijom (Lührmann, 2011). U ovom ćemo članku fokus će biti na poremećaju mliječne groznice. Objasniti ćemo o poremećaju općenito, njegovom uzroku, simptomima i troškovima povezanim s mliječnom groznicom.

Mliječna groznica

Mliječna groznica, ili subklinička hipokalcemija, u periodu oko teljenja zdravstveni je izazov s kojim bi se mliječne krave mogle suočiti zbog nedovoljne potpore tijekom prijelaznog razdoblja (DeGaris &; Lean, 2008). Mliječna groznica jedno je od najčešćih promjena metaboličkih stanja povezanih s mineralima koja utječu na krave u periodu oko teljenja (Fikadu i sur., 2016).  U ranoj laktaciji energetske potrebe rastu na oko 300%, a potrebe za kalcijem na preko 65% za potporu pokretanja proizvodnje mlijeka (Drackley, 1999). To dovodi do dramatičnog povećanja potražnje organizma krave za mineralima (kalcij, fosfor, magnezij) i rezervama energije. Ako te potrebe nisu zadovoljene, krave su u opasnosti od razvoja mliječne groznice.

Na slici 1. prikazane su količine neto energije koju zdrave krave trebaju, konzumiraju i koriste u vimenu 4 dana nakon teljenja. Zahtjevi za neto energijom premašili su unos za 26%. Nadalje, izračunata upotreba neto energije mliječne žlijezde za proizvodnju mlijeka iznosila je 97% unosa, što ostavlja premalo energije zadovoljenje uzdržnih potreba. Slika 2 prikazuje količine metaboliziranih proteina koje zdrave krave trebaju, konzumiraju i koriste u mliječnoj žlijezdi 4 dana nakon teljenja. Te su krave imale potrebu za proteinima koja je premašila njihov unos za 25%. Štoviše, izračunata iskorištenost metaboliziranih proteina od strane mliječne žlijezde za proizvodnju mlijeka iznosila je 83% unosa, ostavljajući premalo bjelančevina da zadovolji potrebe za održavanjem (Drackley, 1999).

Učestalost kliničke mliječne groznice općenito se kreće od 0 do 10% na prosječnoj mliječnoj farmi, ali može biti prisutan kod čak i do 25% svježe oteljenih krava. Međutim, istraživanja su pokazala da subklinička mliječna groznica može biti prisutna kod 80% oteljenih krava (DeGaris &; Lean, 2008). Osim toga, rizik od mliječne groznice raste s godinama, jer mliječna groznica općenito pogađa starije visoko proizvodne krave. Oko 50% mliječnih krava u drugoj ili višoj laktaciji nakon teljenja ima koncentraciju kalcija u krvi ispod praga subkliničke hipokalcemije. Nedovoljna razina kalcija u krvi može dovesti do nemogućnosti krave da ustane, jer je kalcij ključan za rad živaca i mišića (Frikadu i sur., 2016). Nadalje, nedostatak kalcija u krvi može dovesti do smanjene funkcije buraga, jer se kontraktilna čvrstoća buraga smanjuje kako se koncentracija kalcija smanjuje. U slučaju kliničke mliječne groznice, kontrakcije buraga mogu čak prestati (Huber et al., 1981).

Simptomi

Krava koja pati od mliječne groznice može se prepoznati po padu apetita i smanjenoj aktivnosti. Kao rezultat hipokalcemije, često su kravlje uši hladne. Također, nedostatak kalcija u krvi uzrokuje da mišići prestanu pravilno raditi. Na primjer, kada utječe na skeletne mišiće, to može biti razlog zašto krava više nije u stanju pravilno ustati, ili u težim slučajevima može dovesti do potpunog zalijeganja krava. Isto tako utječe na mišiće maternice te može uzrokovati zaostajanje posteljice. Ako su mišići zahvaćeni, to može imati dalekosežne posljedice za teljenje i zatvaranje grlića maternice, ali može utjecati i na druge organe kao što su srce i burag. Statistički, više od 5% krava ugiba od mliječne groznice.

Figuur 3 geeft een schematisch overzicht van de gevolgen van melkziekte (wanneer het een verminderde spierfunctie en/of een verhoogde immuunfunctie veroorzaakt). Het toont aan dat de melkziekte, of hypocalciëmie, een wijdverspreid effect kan hebben op lichaams- en orgaanfuncties.

Slika 3 nudi shematski pregled posljedica mliječne groznice (kada uzrokuje smanjenu mišićnu funkciju i/ili povećava imunološku funkciju). To pokazuje da mliječna groznica, ili hipokalcemija, može imati raznolik učinak na rad tijela i organa.

Troškovi

Mliječna groznica jedna je od najčešćih metaboličkih bolesti povezanih s mineralima kod mliječnih krava. Ekonomski, mliječna groznica može uzrokovati smanjenje produktivnog života mliječne krave za 3,4 godine. Ekonomski gubici koji proizlaze iz kliničke mliječne groznice su znatni i uključuju gubitke od uginuća (8% oboljelih krava), prerano izlučivanje (12% oboljelih krava), troškove liječenja i smanjenu proizvodnju mlijeka (u kasnijoj laktaciji). U prosjeku krava koja pati od mliječne groznice ima gubitak mlijeka od 36,42 litre tijekom razdoblja bolesti (Engdawork, 2019.; Bzuneh i sur., 2020).

Troškovi subkliničkih slučajeva mliječne groznice često su mnogo veći od očekivanih. Naše vlastito istraživanje pokazuje da procijenjeni troškovi kliničke mliječne groznice na prosječnoj nizozemskoj mliječnoj farmi sa 103 mliječne krave iznose oko 4.860,07 eura godišnje. Subklinička mliječna groznica, kao što je gore opisano, može utjecati na do 80 posto stada, što dovodi do ekonomskih gubitaka gotovo četiri puta većih od onih povezanih s kliničkom mliječnom groznicom (DeGaris &; Lean, 2008; Guard et al., 1996).

Da bi se spriječio rizik (ili barem smanjio) od mliječne groznice, potrebna je dodatna pozornost kako bi se spriječili mineralni i energetski nedostaci kao što je objašnjeno ranije u ovom članku. Iako liječenje intravenskom infuzijom otopina kalcijeve soli liječi većinu kliničkih slučajeva hipokalcemije, predloženo je da se provede poseban program kontrole kada se učestalost mliječne groznice poveća na više od 10% kod krava visokog rizika; tj. krave koje ulaze u treće ili više laktacije. Strateška prevencija mliječne groznice je ekonomski važna za farmere zbog minimalnog gubitka proizvodnje, niže stope uginuća i smanjenih veterinarskih troškova povezanih sa slučajevima kliničke mliječne groznice (Frikadu i sur., 2016.).

Korištenje AHV StartLac

AHV StartLac je dijetetska hrana i pruža podršku oko teljenja kako bi se spriječila nedovoljna razina kalcija u krvi. To čini zbog visoke količine aktivnog vitamina D3, koji potiče bržu i učinkovitiju apsorpciju kalcija iz krvi, mišića i kostiju. Zbog toga tijelo nastavlja procese mobilizacije kalcija samo od sebe. Proizvod također sadrži magnezij i fosfor koji imaju dodatni pozitivan učinak na apsorpciju kalcija, što je potrebno za teljenje, proizvodnju kolostruma i mlijeka. StartLac sadrži inulin koji podržava korištenje energije, i kvasce za potporu probavi.

StartLac je dostupan u dva oblika, pasta i tableta. AHV StartLac Tablet, jednu tabletu treba primijeniti izravno nakon teljenja, a drugu tabletu 12 do 24 sata nakon teljenja.

AHV StartLac Paste daje se odmah nakon teljenja za potporu početku laktacije i nadopunjavanju minerala i energije. StartLac Paste se također može koristiti kao način reaktivne mineralne potpore. U tom slučaju, jednu pastu treba dati odmah, a zatim drugu ponoviti nakon 12 sati (za smanjenje rizika od mliječne groznice i subkliničke hipokalcemije).

Primjena AHV StartLac Tablet i StartLac Paste uistinu priprema kravu za bolji početak laktacije. Time se omogućuje održavanje razine proizvodnje, postizanje odgovarajućeg zdravstvenog stanja i dostizanje produktivnog uspjeha.

I StartLac Tablet i StartLac Paste dio su nekoliko AHV programa podrške tranziciji i zdravlju maternice i plodnosti.

Proizvodi AHV tranzicijskog programa

---

AHV StartLac

AHV Booster

AHV Aspi

Proizvodi AHV programa za zdravlje maternice i plodnosti

---

AHV Metri Tablet

AHV StartLac

AHV Booster

AHV Quick Tablet

AHV Extra Tablet

AHV Aspi

Izvori

Bzuneh, E., Alemneh, T., & Getabalew, M. (2020). Milk fever (parturient paresis) and its economic impact in dairy cattle production. Journal of Veterinary Medicine and Research, 7(3): 1191.

DeGaris, P. J. & Lean, I. J. (2008). Milk fever in dairy cows: A review of pathophysiology and control principles. The Veterinary Journal, 176(1), 58-69.

Dekkers, J. C., & Sorensen, D. (1999). Persistent effects of lactation on somatic cell count. Journal of Dairy Science, 82(7), 1454-1461.

Drackley, J. K. (1999). Biology of dairy cows during the transition period: The final frontier?. Journal of Dairy Science, 82(11), 2259-2273.

Engdawork, A. (2019). Review: Milk fever and its economical impacts in commercial dairy cattle production. International Journal of Agriculture & Agribusiness, 2(2), 221-242.

Fikadu, W., Tegegne, D., Abdela, N., & Ahmed, W. M. (2016). Milk fever and its economic consequences in dairy cows: A review. Global Veterinaria, 16(5), 441-452.

Huber T.L., Wilson R.C., Stattelman A.J., Goetsch D.D.. Effect of hypocalcemia on motility of the ruminant stomach (1981). American Journal of Veterinary Research, 42(9), 1488-90.

Lührmann B. (2011). Fruchtbarkeit- Rechnet sich das? [PowerPoint slides]. Bezirksstelle Osnabrück der Landwirtschaftskammer (LWK) Niedersachsen. http://www.lkv-mv.de:8080/examples/Information/!Fachtagung%20der%20Landwirte%20und%20Tieraerzte/29FT/Fruchtbarkeitskosten%20Vortrag%20LKV%20M-V%2012-10-2011.pdf

Mezzetti M., Cattaneo L., Passamonti M.M., Lopreiato V., Minuti A., Trevisi E. (2021). The Transition Period Updated: A Review of the New Insights into the Adaptation of Dairy Cows to the New Lactation. Dairy,  2(4), 617-636.

Mulligan, F., O’Grady, L., Rice, D., & Doherty, M. (2006). Production diseases of the transition cow: Milk fever and subclinical hypocalcaemia. Irish Veterinary Journal, 59(12), 697-702.