Proaktivno upravljanje kvalitetom mlijeka praćenjem analize mlijeka

Svakodnevna borba farmera je održavanje zdravlja vimena, što je često pravi izazov. Broj somatskih stanica (SCC) dobar je parametar za zdravlje vimena. Kako se na analizi mlijeka (MPR) mogu pojaviti nepravilne vrijednosti? MPR-om se povremeno prikupljaju podaci specifični za životinje. Ovim podacima procjenjuje se kvaliteta mlijeka. Što vam te vrijednosti govore i kako najbolje možete koristiti te podatke za upravljanje zdravljem životinja?

Čistoća je pola zdravlja

MPR je vrlo učinkovit alat za upravljanje zdravljem vimena. Mnogi farmeri već slijede protokole kada je u pitanju zdravlje vimena; zasušivanje, posebna ležišta, tehnika mužnje i menađment ili tretiranje krava s povišenim brojem somatskih stanica. Važnost zdravog vimena dobro je poznata. Bradley i Green (2004)(Slika 1) pokazali su da je 60% vidljivih zdravstvenih izazova vimena u prvih 100 dana nakon teljenja posljedica invazije bakterija koje nastaju tijekom zasušenja. Krave s prinosom mlijeka od 12,5 kilograma ili više imaju znatno veći rizik od novih zdravstvenih izazova vimena početkom nove laktacije. Sa svakih dodatnih pet kilograma mlijeka pri zasušenju, taj se rizik značajno povećava (Rajala-Schultz i sur., 2005). Nove infekcije obično nastaju kada bakterije uđu u vime kroz sisni kanal. Pritisak na vime je jako velik odmah nakon zasušenja, jer se sisni kanal se otvara kako bi počeo propuštati mlijeko. Ovo je prilika za bakterije da prodru u sisasti kanal i koloniziraju vime. U vrijeme teljenja ovaj se proces ponavlja. Prostor za teljenje često je rezervoar bakterija koje mogu napasti vime.

Pro reaktivni je bolji od reaktivnog

Podaci iz MPR-a često su okidač za farmere da se uhvate u koštac sa  nevidljivim zdravstvenim izazovima vimena. Povećan broj somatskih stanica pokazuje da se imunološki sustav krave bori sa štetnim mikroorganizmima. Ako su mikroorganizmi dugo u kravi, ima više vremena da se razmnožavaju i zaštite od imunološkog sustava krave. Budući da je proaktivan pristup bolji od reaktivnog, mnogi farmeri djeluju proaktivno. To naglašava važnost informacija iz MPR-a. Koliko brzo reagirate na alarm iz podataka sa MPR-a?

Odgovarajući proaktivni pristup pozitivno utječe na velik broj krava koje su pod negativnim učinkom zdravstvenih izazova vimena. Istraživanje tvrtke Buiting (2012.) pokazuje da je visok broj somatskih stanica drugi razlog izlučivanja krava iz stada. Smanjenjem izvora kontaminacije i ranim reagiranjem na porast BSS iz MPR-a poduzimaju se proaktivne mjere na zdravlje vimena. Proaktivno djelovanje na zdravlje vimena i opću higijenu osigurat će manji broj izlučivanja zbog zdravstvenih izazova vimena. To će produžiti životni vijek vaših mliječnih krava. Produljenje životnog vijeka smanjit će stopu zamjene.

Kako AHV može pomoći u optimizaciji zdravlja vimena na vašoj farmi?

Kako bi podržao i optimizirao zdravlje vimena na farmama, AHV je razvio Zdravstveni program vimena. Ovaj se pristup usredotočuje na ranu identifikaciju i rješavanje otklona. Ovdje ćemo pogledati podatke kao što su MPR podaci i podaci o robotu. Abnormalne vrijednosti mogu biti pokazatelj (nadolazećih) izazova zdravlja životinja. U AHV-u razlikujemo četiri kategorije; UDR-C, UDR-L, UDR-P i UDR-R. Te kategorije uzimaju u obzir zdravstveno stanje i povijest vaše životinje i temelje savjete na tome. Želite li znati koji savjet preporučujemo vašim kravama? Naši stručnjaci rado će o tome razgovarati s vama i besplatno pružiti savjet na temelju specifičnih podataka sa vaše farme kako bi se smanjila trajna šteta vimena i troškovi.

Izvori

Bradley, A. J., & Green, M. J. (2004). The importance of the nonlactating period in the epidemiology of intramammary infection and strategies for prevention. Veterinary Clinics: Food Animal Practice, 20(3), 547-568.

Rajala-Schultz, P. J., Hogan, J. S., & Smith, K. L. (2005). Association between milk yield at dry-off and probability of intramammary infections at calving. Journal of Dairy Science, 88(2), 577-579.

Boer, M., Zijlstra, J., Buiting, J., Colombijn-van der Wende, K., & Andringa, E. A. (2013). Routekaart Levensduur; eindrapport van het project” Verlenging levensduur melkvee” (No. 668). Wageningen UR Livestock Research.