Proaktivno upravljanje kvalitetom mlijeka praćenjem izvještaja mjesečnih analiza mlijeka.

Održavanje zdravlja vimena; Svaki farmer mora se svakodnevno nositi s tim, a to često predstavlja veliki izazov. Broj somatskih stanica (BSS) bitan je parametar zdravlja vimena. Kako se abnormalna vrijednost BSS-a može pojaviti na mjesečnoj analizi mlijeka (eng. MPR)? To predstavlja periodično prikupljanje podataka specifičnih za krave na mliječnim farmama. Ovim podacima kontrolira se kvaliteta mlijeka. Što vam te vrijednosti govore i kako najbolje možete koristiti te podatke za upravljanje zdravljem životinja?

Održavanjem čistoće održati zdravlje

MPR je vrlo učinkovit alat za upravljanje zdravljem vimena. Mnogi fameri već slijede protokole kada je u pitanju zdravlje vimena; upravljanje zasušivanjem, kvaliteta ležišta i stelje, tehnika mužnje i metodologija liječenja krava sa povišenim BSS-om. Bradley i Green (2004) (slika 1) pokazali su da je 60% vidljivih zdravstvenih izazova vimena u prvih 100 dana nakon teljenja posljedica bakterijskih infekcija, nastalih tijekom zasušenja. Krave s prinosom mlijeka od 12,5 kilograma ili više imaju znatno veći rizik od novih zdravstvenih izazova vimena početkom nove laktacije. Sa svakih dodatnih pet kilograma tjelesne mase u suhostaju, taj se rizik značajno povećava (Rajala-Schultz i sur., 2005). Nove infekcije obično nastaju zbog bakterija koje dobivaju pristup vimenu kroz sisni kanal. Budući da je pritisak na vime velik odmah nakon zasušenja, sisni kanal se otvara i propušta mlijeko. Ovo je prilika da bakterije prodru u sisni kanal i stvore kolonije u vimenu. U vremenu teljenja se taj proces ponavlja. Prostor za teljenje često je rezervoar bakterija koje mogu kontaminirati kravlje vime.

Proaktivno je bolje od reaktivnog

Podaci o MPR-u često su alarm za farmere da se suoče s nevidljivim zdravstvenim izazovima vimena. Povećani BSS pokazuje da se imunološki sustav krave bori sa mikroorganizmom. Ako je mikroorganizam dugo u kravi, ima više vremena za razmnožavanje i zaštitu od imunološkog sustava krave. S vremenom to postaje trajno. Budući da je proaktivan pristup bolji od reaktivnog, mnogi farmeri djeluju proaktivno. Time se naglašava važnost informacija iz MPR-a. Koliko brzo reagirate na promjenu u MPR-u? Adekvatan proaktivan pristup smanjit će broj krava sa dugoročnim zdravstvenim izazovima vimena. Istraživanje tvrtke Buiting (2012) pokazuje da je visoki BSS razlog broj 2 izlučivanja mliječnih goveda. Smanjenjem izvora kontaminacije i ranim reagiranjem na alarm BSS-a iz MPR-a poduzima se proaktivno djelovanje na zdravlje vimena. Proaktivno djelovanje na zdravlje vimena i cjelokupnu higijenu osigurat će smanjenje izlučivanja zbog zdravstvenih izazova vimena. To će produžiti životni vijek vaših mliječnih krava. Produljenje životnog vijeka smanjit će remont stada.

Kako AHV može pomoći optimizirati zdravlje vimena krava na vašoj farmi?

Kako bi podržao i optimizirao zdravlje vimena na farmama, AHV je razvio program za zdravlje vimena. Ovaj se pristup usredotočuje na ranu identifikaciju i rješavanje izazova. Ovdje ćemo pogledati podatke kao što su mjesečna analiza mlijeka i dnevni izvještaj sa robotskih mužnji. Nenormalne vrijednosti mogu biti pokazatelj (nadolazećih) izazova u pogledu zdravlja životinja. U AHV-u razlikujemo četiri kategorije; UDR-C, UDR-L, UDR-P i UDR-R. Te kategorije uzimaju u obzir zdravstveno stanje i povijest vaše životinje i na tim podacima temeljimo naše savjete. Želite li znati koji savjet preporučujemo za Vašu farmu? Naši savjetnici rado će o tome razgovarati s Vama i besplatno pružiti savjete na temelju specifičnih podataka vaše farme kako bi se smanjila učestalost trajnog oštećenja vimena i posljedični troškovi.

Izvori

Bradley, A. J., & Green, M. J. (2004). The importance of the nonlactating period in the epidemiology of intramammary infection and strategies for prevention. Veterinary Clinics: Food Animal Practice, 20(3), 547-568.

Rajala-Schultz, P. J., Hogan, J. S., & Smith, K. L. (2005). Association between milk yield at dry-off and probability of intramammary infections at calving. Journal of Dairy Science, 88(2), 577-579.

Boer, M., Zijlstra, J., Buiting, J., Colombijn-van der Wende, K., & Andringa, E. A. (2013). Routekaart Levensduur; eindrapport van het project” Verlenging levensduur melkvee” (No. 668). Wageningen UR Livestock Research.