Produljenje životnog vijeka kroz optimalno zdravlje vimena

Krave mogu, ako im se omogući, proizvoditi na vrhunskoj razini dugi niz godina. Starije mliječno stado također je ekonomski korisno. Nekoliko znanstvenih studija pokazuje da se 50% do 70% krava prisilno izlučuje u dobi od četiri ili pet godina (Gosselink i sur., 2008). Tri glavna razloga za rano izlučivanje krava iz stada su loše zdravlje vimena, smanjena plodnost i izazovi sa papcima. Produljenje životnog vijeka održivo je i ekonomski korisno. Što treba učiniti kako bi se povećala dugovječnost vaših krava?

Remont stada ili izlučivanje je važan alat za upravljanje u mliječnim stadima, jer utječe na ekonomiju stada i dobrobit životinja. Izlučivanje je uklanjanje krava iz stada, obično kako bi se napravilo mjesta za mlađe životinje s višim genetskim performansama (Gussman i sur., 2019). Izlučivanje se koristi kao alat za upravljanje.

Loše zdravlje vimena glavni razlog nesvjesnog izlučivanja

Jedan od primarnih razloga za izlučivanje često je loše zdravlje vimena. Optimalno zdravlje vimena stoga je jedan od najvažnijih stupova kada je u pitanju produljenje životnog vijeka mliječnih krava.  Izbjegavanje zdravstvenih izazova vimena dovodi do nižih stopa zamjene, većeg očekivanog životnog vijeka, poboljšane dobrobiti životinja i boljih financijskih rezultata.

Zdravlje vimena jedan je od najvećih izazova za farmera. Uostalom, dobro i zdravo vime ključno je za isporuku visokokvalitetnog mlijeka. Osim toga, krava koja se dobro osjeća, bolje jede i zahtijeva manju pozornost farmera kada je njezino zdravlje vimena optimalno. To smanjuje potrebu za tradicionalnim metodama. Osobito u prvih sto dana laktacije, rizik od narušenog zdravlja vimena je najveći. Implikacije smanjenog zdravlja vimena tada su najznačajnije.

Implikacije smanjenog zdravlja vimena

Utjecaj zdravstvenih izazova vimena:

• Gubitak mlijeka i smanjena proizvodnja mlijeka;
• Smanjena kvaliteta mlijeka;
• Povećan rizik od ponavljajućih izazova;
• Veće stope izlučivanja (veća stopa zamjene);
• Težak porod

Koji je optimalni produktivan životni vijek?

Nakon pet laktacija, krava doseže vrhunac svoje proizvodnje. Istraživanja pokazuju da je ekonomski optimalno 8 do 9 laktacija. Krava tada doseže dob od 10 do 11 godina. Farmeri koji u štali imaju starije krave također imaju potrebu za manjim brojem mlađih životinja i tako smanjuju stopu zamjene za 10 do 15%. Produktivni životni vijek prosječnih krava varira od manje od 3 godine (Pinedo i sur., 2014.) do najmanje 6 godina (CRV, 2022.) u zemljama s modernom mliječnom industrijom.  Dakle, ekonomski optimalna zamjenska dob krava mnogo je veća od prosječne trenutne starosti. Također, manji broj prisilno izlučenih životinja znak je manjih izazova na farmi, a to izravno znači više prihoda.

Glavna korist od manje izlučivanja

Za praćenje gospodarskog učinka proizvodnje tijekom životnog vijeka, stopa zamjene ključna je brojka. Glavne prednosti niskih stopa zamjene (Evers et al., 2017) su:

• Krava može duže održavati svoj vrhunac prinosa mlijeka koji počinje od treće laktacije nadalje;
• Što je krava starija, to je veća kvaliteta kolostruma;
• Krava ima veći unos hrane i ima veću proizvodnju u usporedbi s junicom;
• Niži troškovi zamjene;
• Moguć je ciljaniji odabir junica sa boljom genetikom;
• Smanjene emisije amonijaka i stakleničkih plinova, manja uporaba koncentratne hrane i manji višak na mineralnoj ravnoteži.

Kako možete optimizirati zdravlje vimena na svojoj farmi?

Kako bi podržao i optimizirao zdravlje vimena, AHV je razvio zdravstveni pristup vimena. Ovaj je pristup usredotočen na ranu identifikaciju i rješavanje otklona. Ovdje ćemo pogledati podatke kao što su podaci iz mjesečnih kontrola mliječnosti i dnevni podaci sa robotskih sustava mužnje. Promijenjeni podaci mogu biti pokazatelj (nadolazećih) izazova u pogledu zdravlja životinja. Naši savjetnici rado će o tome razgovarati s vama i pružiti savjete na temelju specifičnih podataka vaše farme kako bi se smanjila trajna šteta vimena i troškovi.

Izvori:

Gosselink, J. M. J., Bos, A. P., Bokma, S., & Koerkamp, P. G. (2008). Oudere koeien voor een duurzame houderij. V-focus, 5(4), 30-31.

Gussmann, M., Denwood, M., Kirkeby, C., Farre, M., & Halasa, T. (2019). Associations between udder health and culling in dairy cows. Preventive veterinary medicine, 171, 104751.

Pinedo, P. J., Daniels, A., Shumaker, J., & De Vries, A. (2014). Dynamics of culling for Jersey, Holstein, and Jersey× Holstein crossbred cows in large multibreed dairy herds. Journal of dairy science, 97(5), 2886-2895.

CRV. Visited 11-21-2022. https://www.cooperatie-crv.nl/downloads/stamboek/bedrijven-en-koeien-in-cijfers/

Evers, A. G., & de Haan, M. H. A. (2017). Hoge levensproductie Nederlandse melkkoeien.