Što je toplinski stres i koje su njegove posljedice?

Energija je vrlo važna i pokretač je tijela. Raspoloživa energija distribuira se pomoću prioritetnih procesa. Ako je premali unos energije ili se energija  iskorištava za zdravstvene izazove, posljedice su neizbježne. Razmislite o mogućnostima smanjenja performanse u smislu proizvodnje (mlijeka), rasta, plodnosti i imuniteta. Izrazito topli remenski uvjeti uvijek povećavaju vjerojatnost zdravstvenih izazova zbog smanjene razine energije. Želimo pomoći vama i vašoj stoci kako biste prebrodili topla razdoblja.

Kada pričamo o toplinskom stresu?

Svaka životinja ima termoneutralnu zonu, interval temperature okoline u kojem ne troši dodatnu energiju kako bi održala tjelesnu temperaturu konstantnom. Za kravu je ova zona između -10 i +22 stupnja Celzija (°C) (Kempenaar i van Dooren, 2003). Izvan ove termoneutralne zone krave troše dodatnu energiju kako bi se aktivno zagrijale ili ohladile. To ima negativan utjecaj na proizvodnju mlijeka, rast, plodnost i imunitet. Životinje u laktaciji mnogo su osjetljivije na toplinski stres (za razliku od mladih goveda i tovne junadi) zbog visoke proizvodnje topline i unosa hrane. Rizične životinje na visokim temperaturama su svježe  oteljene krave, visoko produktivne krave i zasušene krave jer nisu u optimalnoj energetskoj ravnoteži.

Tablica 1. Indeks temperature i vlage temeljenja na Van Laer et al. (2015a) formuli

zeleno = nema toplinskog stresa, žuto = početak toplinskog stresa, narančasto = toplinski stres, crveno = teški toplinski stres, tamno crveno = smrotonosan toplinski stres.

Toplinski stres općenito se definira kao neravnoteža između proizvodnje topline i sposobnosti tijela da oslobodi tu toplinu u okoliš. To se događa čim se prekorači gornja kritična temperatura termoneutralne zone. Da bi se utvrdilo može li klimatsko okruženje uzrokovati toplinski stres kod krava, korišteni je pokazatelj toplinskog stresa THI, Index temperature i vlažnosti (Tablica 1).  Također su korištena još dva važna parametra, temperatura i relativna vlaga kako bi se izmjerio učinak klime na odgovor životinje (Aggarwal and Upadhyay, 2013).

Mliječne krave doživljavaju toplinski stres na THI od 68 nadalje (tablica 1), goveda na THI od 78-80. U Nizozemskoj, državi s umjerenom klimom i prilično visokom relativnom vlagom, mliječna goveda već mogu doživjeti blagi toplinski stres čim temperatura okoline poraste iznad 21 ° C (Timmerman i sur., 2018). THI ne uzima u obzir sunčevo zračenje, hlađenje vjetrom i trajanje toplinskog stresa.

Kako toplinski stres utječe na mliječne krave?

Krave smanjuju unos hrane tijekom vrućeg vremena (20 ° C +) za 10-12% ili više. To dovodi do smanjenog prinosa mlijeka (15-40%), loše reproduktivne učinkovitosti i veće učestalosti metaboličkih zdravstvenih izazova (Manitoba, 2023). Na temperaturama iznad 18 °C važno je biti oprezan na moguće posljedice toplinskog stresa zbog velikog utjecaja na opće zdravlje životinje. Sustavi na koje najviše utječe toplinski stres (Timmerman i sur., 2018):

• Proizvodnja
• Imunitet
• Funkcija buraga
• Papci
• Zdravlje vimena
• Plodnost

Učinak topline nije uvijek neposredan, a ponekad može potrajati i do 10 dana da se pokažu njegovi učinci. Stoga je važno biti proaktivan tijekom vrućeg razdoblja. To započinje dodatnim praćenjem vremena i ugroženih životinja. Na taj je način moguće na vrijeme predvidjeti promjenu energetske ravnoteže krave. To omogućuje kravi da se bolje nosi sa visokim temperaturama bez previše ugrožavanja zdravlja i proizvodnje. Naveli smo pokazatelje koje morate uzeti u obzir. Međutim, pokazatelji ovise o temperaturi i povijesti krave:

• Vrijeme hranjena: Preporučamo vrijeme hranjenja u trajanju od 4 – 9 sati . 
• Vrijeme preživanja: Preporučamo trajanje ruminacija između 4 – 10 sati.
• Žvakanje: Preporučamo žvakanje u trajanju od oko 16 sati. 
• Ruminacije: Preporučamo minimalno 60 ruminacija.

Što AHV proizvodi mogu učiti za vaše krave ?

Uz toplinski stres, krave unose manje hrane, dok im je potrebna dodatna energija za aktivno hlađenje i održavanje imunološkog sustava. Stoga je vrlo važno kravama osigurati dodatnu energiju i potaknuti im unos hrane i ruminacije. Na očekivanim visokim temperaturama preporučujemo AHV Booster Powder kao posip po hrani. To je potpora zdravlju dodatnom energijom i sprečavanje rizika od pada prinosa mlijeka. Doza je 50 grama po kravi, dva puta dnevno. Za rizične životinje preporučujemo AHV Booster Tablet, pastu ili prah. Rezultati našeg  Booster Tableta mogu se naći u ovoj studiji: https://ahvint.com/en/dairy-cows-calves/energy-balance-during-warm-weather/

Pitate se kako AHV može podržati vaše krave tijekom vrućih razdoblja? Ispunite donji obrazac ili se obratite svom AHV savjetniku bez dodatnih troškova usluge.

Izvori:

• Kempenaar, C., & van Dooren, H. J. C. (2003). Geen koudestress op lagekostenbedrijf. Praktijkkompas. Rundvee, 17(4), 32-33.
• Aggarwal, A., & Upadhyay, R. (2013). Heat stress and animal productivity (Vol. 188). Delhi, India:: Springer.
• Timmerman, M., Van Reenen, K., Holster, H., & Evers, A. (2018). Verkennende studie naar hittestress bij melkvee tijdens weidegang in gematigde klimaatstreken (No. 1117). Wageningen UR Livestock Research.
• Van Laer, E., C. P. H. Moons, B. Ampe, B. Sonck, L. Vandaele, S. De Campeneere, en F. A. M. Tuyttens. 2015a. Effect of summer conditions and shade on behavioural indicators of thermal discomfort in Holstein dairy and Belgian Blue beef cattle on pasture. Animal 9 (9):1536-1546. doi 10.1017/s1751731115000804
• Zom, R. 2016. Heat management strategies on dairy farmsWageningen Livestock Research.

Proaktivna podrška energije i metabolizma

U nastavku prikazujemo protokol za optimalnu energiju i metabolizam. Više informacija o proizvodu pročitajte klikom na fotografiju. Uvijek preporučujemo korištenje proizvoda kao dio programa za optimalne rezultate.

Booster Tablet

Booster Paste

Booster Powder